Baskija, Škotska, Flandrija, Južni Tirol, Korzika, Bavarska … mnoge regije Zapadne Europe već dugo traže nezavisnost od svojih zemalja podrijetla ili barem ukazuju na tu ideju
Raspad SFR Jugoslavije i Sovjetskog Saveza stvorio je mnoge nove države u istočnom dijelu Europe. Ali na zapadu kontinenta granice su bile kao urezane u kamenu.
Bar na prvi pogled. Bilo je doduše grupa koje su tražile odcjepljenje, neke od njih su bile i militantne, ali sa slabim učinkom. Dešavanja u Kataloniji bi mogla dati novu snagu čitavom nizu pokreta za odcjepljenje u zapadnoj Europi.
Baskija
Težnja za nezavisnošću Katalonaca dobrim dijelom je posljedica financijske pomoći koju Madrid šalje upravo u Baskiju i u pokrajinu Navara sa glavnim gradom Pamplonom.
Baskijski nacionalizam i baskijski jezik takođe su bili potiskivani za vrijeme Frankovog režima. Baskija je ekonomski mnogo slabija od Katalonije, ali su zato tamošnji separatisti mnogo nasilniji.
U borbi za nezavisnost od Madrida organizacija ETA je u poslednjih 50 godina ubila preko 800 ljudi. Doduše, taj separatistički pokret se 2011. javno se odrekao nasilja. Na putu ka nezavisnosti i dalje tapkaju u mjestu. Referendum iz 2014. bio je simboličan i nepriznat.
Škotska
Nigjde na zapadu Europe nije izgledalo tako vjerovatno štampanje novih geografskih karti kao u slučaju Škotske. Unija Škotske i ostatka Velike Britanije traje već dobrih 300 godina. No na referendumu 2014, na koji je pristao i London, pobornici nezavisnosti su tijesno izgubili.
Ipak, izlazak Britanije iz EU naveo je rukovodstvo u Edinburgu da razmotri održavanje novog referenduma, možda već 2018. Naime, Škoti su većinski bili za ostanak u EU. Ankete ipak kažu da bi ishod sljedećeg referenduma o nezavisnosti bio sličan prethodnom.
Flandrija
Na posljednjim parlamentarnim izborima u Belgiji, kao najjača stranka u Flandriji pokazala se Nova flamanska alijansa, koju predvodi Bart de Wever. Taj političar vjeruje da je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju.
Separatizam u Belgiji prilično je neobičan – ako se odcijepi flamanski dio u kojem se govori varijanta nizozemskog, država će izgubiti preko polovine stanovništva, ali i gospodarske snage. Veliki problem bio bi status Bruxellesa u kome su sjedišta Europske unije i NATO-a.
Neki već spominju i pripajanje frankofone Valonije Francuskoj, Luksemburgu, pa čak i Nemačkoj. Ali Belgijanci su do sada uspjevali se držati zajedno.
Padanija“
Secesija sjevera Italije ima potpuno ekonomske pobude. Naime, tamo se nalaze razvijene regije Lombardija, Pijemont, Venecija, kao i druge bogate i industrijalzirana područja.
Mnogi građani u tom dijelu zemlje vjeruju da Talijani sa juga žive na grbači marljivih sjevernjaka. Takozvana „Lega Nord“ nekada je tražila nezavisnu „Padaniju“, područje koje bi obuhvatio razvijeni sjever današnje Italije. Danas se koplja lome oko zahtjeva da u regiji ostane tri četvrtine zarađenog novca.
Južni Tirol
I ovo područje je zvanično unutar granica Italije, ali samo od kraja Prvog svjetskog rata. Ranije je bilo dio Austrougarske. Nakon smrti Musolinija, Južni Tirol postepeno je dobijao sve veću jezičku i političku ekonomiju.
Stanovnici te regije raspolagali su i dobrim dijelom novca sakupljenim od poreza i činilo se da sve teče glatko. Ali ekonomska kriza ponovo je probudila separatizam.
Italija je, poslije Grčke, druga po zaduženosti u eurozoni i muče je velike gospodarske teškoće. Tirolci su imućni i ne žele se opterećivati problemima zajedničke talijanske države. Sve se glasnije čuje parola: Dalje od Rima.
Korzika
Francuske vlasti dugo su suzbijale autonomaške tendencije na tom otoku, uključujući tu i korištenje lokalnog jezika u školama i javnom životu.
Militantne grupe kao što je FLNC također su godinama pokušavale nasilno se odvojiti od Pariza, izvodeći napade na zvaničnike ili simbole francuske države. Tek ljeta 2014. pokret FLNC je saopćio da se više neće služiti nasiljem. Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna opozicija u toj zemlji izašla je na barikade.
Bavarska
Veoma mali broj Bavarca ozbiljno misli da je osnivanje vlastite države pravi potez. A ipak, zvanični naziv ove nemačke pokrajine je „Der Freistaat Bayern“, odnosno „Slobodna država Bavarska“. Ta nemačka federalna jedinica na jugu zemlje vjerovatno bi se mogla snaći i odvojeno od ostatka Njemačke.
Bavarska ima najveću površinu od svih njemačkih saveznih država, u njoj živi 13 miliona ljudi, i ona ima najveći gospodarski obrt u Njemačkoj. Kao i u drugim zemljama, to bogatstvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju da previše novca odlazi u zajedničku kasu.
Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke bavarske Kršćansko-demokratske unije (CSU), novinar Wilfried Scharnagl, u svojoj knjizi „Bavarska može i sama“ 2012. se zalagao za izlazak iz SR Njemačke. Za sada, nema općenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.